NAZIV
Studenci su dobili ime prema izvorima kojih je na Studencima mnogo. Izvedenica studenac-zdenac, izvor u množini glasi STUDENCI – zdenci, izvori.
POLOŽAJ I VELIČINA
Studenci se nalaze na sjevero-zapadnom brdovitom predjelu Imotske krajine. Udaljeni su dvadeset kilometara od Imotskog, pedeset kilometara od Makarske, Sinja, a tridesetak kilometara od mora.
Površina im je 3679 ha od čega je većina (3622.90 ha) korisno tlo, oranice, vrtovi, voćnjaci, livade, pašnjaci i šume. Manji dio (56.19 ha) je neplodno tlo.
Studenci se nalaze na sjevero-zapadnom brdovitom predjelu Imotske krajine. Udaljeni su dvadeset kilometara od Imotskog, pedeset kilometara od Makarske, Sinja, a tridesetak kilometara od mora.
Površina im je 3679 ha od čega je većina (3622.90 ha) korisno tlo, oranice, vrtovi, voćnjaci, livade, pašnjaci i šume. Manji dio (56.19 ha) je neplodno tlo.
RELJEF, ZEMLJIŠTE I PODNEBLJE
Studenci su pretežito sredogorska visoravan sa 691 m nadmorske visine. Najviši vrhovi su Jova (733 m) i Čorbića glavica (755 m). Sjevernim dijelom mjesta se proteže plodno Studenačko polje bogato izvorima pitke vode, izduženo u smjeru istok-zapad. Preostali dio je krš s mjestimičnim oranicama, pašnjacima i šumom. Na tom djelu valja spomenuti velike plodne udoline:
Gutića i Kovačevića drage, te udolinu koja se proteže od Perinuša do Cere. Tu je još i velika plodna prodolina Satulija. Najveći dio tla građen je od kredina rudisnog vapnenca koji se javlja u debelim naslagama, a manji je dio od dolomita. Pristranci polja građeni su od alveolinsko-numulitnih vapnenaca poslije kojih slijede eocenske tvorbe: vapnenačke breče, laporasti vapnenci i eocenski lapori.
Studenci su uokvireni velikim planinama: Biokovom, Mosorom, Zavelimom, Kamešnicom i Tušnicom. Klima je submediteranska do umjereno-kontinentalna. Temperatura se zna ponekad spustiti do -20°C, a u ljetno vrijeme može se popeti i preko 35°C. Srednja sječanjska temperatura je nešto niža od nule, a srpanjska između 22°C i 26°C. Od oborina je najčešća kiša koja uglavnom pada jeseni, zimi i u rano proljeće. Snijeg rijetko pada i kratko se zadrži. Zanimljivo je pripomenuti da je sve do šezdesetih godina prošlog stoljeća snijeg u zimskom periodu bio čest i dugotrajan. Od vjetrova najpozantiji i najčešći su suha i hladna bura te vlažno jugo.
Studenci su pretežito sredogorska visoravan sa 691 m nadmorske visine. Najviši vrhovi su Jova (733 m) i Čorbića glavica (755 m). Sjevernim dijelom mjesta se proteže plodno Studenačko polje bogato izvorima pitke vode, izduženo u smjeru istok-zapad. Preostali dio je krš s mjestimičnim oranicama, pašnjacima i šumom. Na tom djelu valja spomenuti velike plodne udoline:
Gutića i Kovačevića drage, te udolinu koja se proteže od Perinuša do Cere. Tu je još i velika plodna prodolina Satulija. Najveći dio tla građen je od kredina rudisnog vapnenca koji se javlja u debelim naslagama, a manji je dio od dolomita. Pristranci polja građeni su od alveolinsko-numulitnih vapnenaca poslije kojih slijede eocenske tvorbe: vapnenačke breče, laporasti vapnenci i eocenski lapori.
Studenci su uokvireni velikim planinama: Biokovom, Mosorom, Zavelimom, Kamešnicom i Tušnicom. Klima je submediteranska do umjereno-kontinentalna. Temperatura se zna ponekad spustiti do -20°C, a u ljetno vrijeme može se popeti i preko 35°C. Srednja sječanjska temperatura je nešto niža od nule, a srpanjska između 22°C i 26°C. Od oborina je najčešća kiša koja uglavnom pada jeseni, zimi i u rano proljeće. Snijeg rijetko pada i kratko se zadrži. Zanimljivo je pripomenuti da je sve do šezdesetih godina prošlog stoljeća snijeg u zimskom periodu bio čest i dugotrajan. Od vjetrova najpozantiji i najčešći su suha i hladna bura te vlažno jugo.
PROMET I GOSPODARSTVO
Studenci su prometno dobro povezani. Glavni magistralni pravci su: Studenci – Lovreć i dalje prema Splitu i Makarskoj, odnosno
Studenci – Proložac- Imotski i dalje prema Međugorju i Mostaru. U planu je uređenje suvremene prometnice
Studenci – Vinica – Tomislavgrad. Prometnica Studenci -Aržano i dalje prema Sinju i Livnu je osuvremenjena. Od spomenutih smjerova granaju se ogranci seoskih cesta povezujući pojedine zaseoke s glavnim smjerovima. Gotovo sve seoske ceste su asfaltirane.
Gospodarstvo Studenaca se svodi na poljodjeljstvo i stočarstvo. Uzgajaju se povrtlarske kulture te nešto žitarica (pšenica i ječam). Studenačko polje je velikim dijelom pod livadama, a i ostali predjeli obiluju brojnim pašnjacima, sjenokošama i ogradama pa pružaju dobre uvjete za uzgoj konja, goveda, ovaca i koza. Studenci su i šumoviti. Prevladavaju šume hrasta medunca i cera, bjelograbića, crnograba, kljena i makljena. Po rubovima ograda, njiva i vrtova mnogobrojna su stabla rašeljke. Pošumljeno je i nekoliko uzvisina crnim borom. Najznačajnije šumske bjelogorične površine su Petrinjovača i Vilini doci, a crnog bora Nedio i Velika Gradina.
Studenci obiluju i ljekovitim biljem (kadulja, vrijesak, pelin, trava iva i druge) koje bi se mogle koristiti u farmaceutskoj industriji ua izradu lijekova, eteričnih ulja i čajeva. Prirodni uvjeti pogoduju i razvoju pčelarstva, a pogotvo lova. U lovištima ima divljih svinja, zečeva, lisica, vukova, kuna, divljih mačaka…
Izgrađen je Gater za divlje svinje velike površine u kojem se organizira natjecanje pasa goniča u lovu na divlje svinje. Nedavno je izgrađena i suvremena streljana za gađanje glinenih golubova u neposrednoj blizini gatera, na predjelu zvanom Trnovac.
Studenci – Vinica – Tomislavgrad. Prometnica Studenci -Aržano i dalje prema Sinju i Livnu je osuvremenjena. Od spomenutih smjerova granaju se ogranci seoskih cesta povezujući pojedine zaseoke s glavnim smjerovima. Gotovo sve seoske ceste su asfaltirane.
Gospodarstvo Studenaca se svodi na poljodjeljstvo i stočarstvo. Uzgajaju se povrtlarske kulture te nešto žitarica (pšenica i ječam). Studenačko polje je velikim dijelom pod livadama, a i ostali predjeli obiluju brojnim pašnjacima, sjenokošama i ogradama pa pružaju dobre uvjete za uzgoj konja, goveda, ovaca i koza. Studenci su i šumoviti. Prevladavaju šume hrasta medunca i cera, bjelograbića, crnograba, kljena i makljena. Po rubovima ograda, njiva i vrtova mnogobrojna su stabla rašeljke. Pošumljeno je i nekoliko uzvisina crnim borom. Najznačajnije šumske bjelogorične površine su Petrinjovača i Vilini doci, a crnog bora Nedio i Velika Gradina.
Studenci obiluju i ljekovitim biljem (kadulja, vrijesak, pelin, trava iva i druge) koje bi se mogle koristiti u farmaceutskoj industriji ua izradu lijekova, eteričnih ulja i čajeva. Prirodni uvjeti pogoduju i razvoju pčelarstva, a pogotvo lova. U lovištima ima divljih svinja, zečeva, lisica, vukova, kuna, divljih mačaka…
Izgrađen je Gater za divlje svinje velike površine u kojem se organizira natjecanje pasa goniča u lovu na divlje svinje. Nedavno je izgrađena i suvremena streljana za gađanje glinenih golubova u neposrednoj blizini gatera, na predjelu zvanom Trnovac.
POVIJESNI PREGLED STUDENACA
Nema sumnje da je čovjek na Studencima živio prije Krista. To nam najbolje potvrđuju brojne gomile- grobnice (tumuli). Jedna od tih gomila (na Osoju pokraj škole) je istražena i znanstveno obrađena. Sve gomile su evidentirane i čekaju istraživače-arheologe. Istraživanje bi trebalo usmjeriti na područje Velike Gradine i Jove, a onda i na ostale gomile i mnoge druge arheološki zanimljive lokalitete. Mnogobrojni, slučajno pronađeni arheološki nalazi i ostaci iz brončanog i željeznog doba te iz ilirskog i rimskog razdoblja, nam govore o davnoj prošlosti Studenaca. Poganska božanstva ( naziv Jova, spomenik posvećen Jupiteru, te mnogi drugi nalazi), pronađena keramika, lučne diskoidne fibule, rimski novčići, Satulija i drugi materijalni dokazi uvjrljivo svjedoče o kontuitetu života na Studencima. Rimljane pomalo istiskuju hrvatska plemena. Nažalost to razdoblje dolaska Hrvata je prekriveno velom tajne, tako da do turskog imperija malo znamo o životu na ovom prostoru. Moderna arheologija i povijesna znanost može pomoći da se više sazna o tom povijesnom razdoblju. Prvi pisani spomen Studenaca se najvjerojatnije krije pod nazivom mjesta Sutozel u darovnici ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II., kojom je 1210.g. cetinskom knezu Domaldu darovao Kreševo, Komišnicu (Kamešnocu), Imotski, SUTOZEL (Studence), Vrulju, a odavde sve do Žrnovnice, …
Najstariji sačuvani dokument o pastoralnom ustrojstvu na ovim prostorima je makarskog biskupa fra Bartula Kačića Žarkovića koji je 1626.g. u svom izvješću spomenuo župu Podbila pod kojom se nalazilo i mjesto Studenci. Važan dokument je i dnevnik makarskog biskupa Nikole Bijankovića iz 1706. godine.
Isti biskup dolazi i 1710.godine na Studence. Tada je krizmao 30 osoba.
Dokument sastavljen u kancelariji generalnog providura i Splitu (23. Siječnja 1714.g.) govori o imenovanju Marka Bilića za arambašu Studenaca. Marko je imenovan za harambašu zbog izvanrednih zasluga u borbi protiv Turaka i za osvajanje zasatave Otomanskog carstava.
Studenci dolaze pod mletačku vlast1717.godine. U- XIX. stoljeću su pod vlašću Napoleona i Austrije. Iz toga razdoblja ima mnogo pisanih dokumenata o životu i radu studenačkog puka kao i o kasnijim razdobljima između prvoga i drugoga svjetskog rata.U drugom svjetskom ratu sve kuće u centru sela su izgorjele. Nakon II. Svjetskog rata mnogi studenčani napuštaju selo i odlaze u razne krajeve svijeta. Najveći val iseljavanja je bio u periodu između 1960 i 1980. godine.
Nema sumnje da je čovjek na Studencima živio prije Krista. To nam najbolje potvrđuju brojne gomile- grobnice (tumuli). Jedna od tih gomila (na Osoju pokraj škole) je istražena i znanstveno obrađena. Sve gomile su evidentirane i čekaju istraživače-arheologe. Istraživanje bi trebalo usmjeriti na područje Velike Gradine i Jove, a onda i na ostale gomile i mnoge druge arheološki zanimljive lokalitete. Mnogobrojni, slučajno pronađeni arheološki nalazi i ostaci iz brončanog i željeznog doba te iz ilirskog i rimskog razdoblja, nam govore o davnoj prošlosti Studenaca. Poganska božanstva ( naziv Jova, spomenik posvećen Jupiteru, te mnogi drugi nalazi), pronađena keramika, lučne diskoidne fibule, rimski novčići, Satulija i drugi materijalni dokazi uvjrljivo svjedoče o kontuitetu života na Studencima. Rimljane pomalo istiskuju hrvatska plemena. Nažalost to razdoblje dolaska Hrvata je prekriveno velom tajne, tako da do turskog imperija malo znamo o životu na ovom prostoru. Moderna arheologija i povijesna znanost može pomoći da se više sazna o tom povijesnom razdoblju. Prvi pisani spomen Studenaca se najvjerojatnije krije pod nazivom mjesta Sutozel u darovnici ugarsko-hrvatskog kralja Andrije II., kojom je 1210.g. cetinskom knezu Domaldu darovao Kreševo, Komišnicu (Kamešnocu), Imotski, SUTOZEL (Studence), Vrulju, a odavde sve do Žrnovnice, …
Najstariji sačuvani dokument o pastoralnom ustrojstvu na ovim prostorima je makarskog biskupa fra Bartula Kačića Žarkovića koji je 1626.g. u svom izvješću spomenuo župu Podbila pod kojom se nalazilo i mjesto Studenci. Važan dokument je i dnevnik makarskog biskupa Nikole Bijankovića iz 1706. godine.
Isti biskup dolazi i 1710.godine na Studence. Tada je krizmao 30 osoba.
Dokument sastavljen u kancelariji generalnog providura i Splitu (23. Siječnja 1714.g.) govori o imenovanju Marka Bilića za arambašu Studenaca. Marko je imenovan za harambašu zbog izvanrednih zasluga u borbi protiv Turaka i za osvajanje zasatave Otomanskog carstava.
Studenci dolaze pod mletačku vlast1717.godine. U- XIX. stoljeću su pod vlašću Napoleona i Austrije. Iz toga razdoblja ima mnogo pisanih dokumenata o životu i radu studenačkog puka kao i o kasnijim razdobljima između prvoga i drugoga svjetskog rata.U drugom svjetskom ratu sve kuće u centru sela su izgorjele. Nakon II. Svjetskog rata mnogi studenčani napuštaju selo i odlaze u razne krajeve svijeta. Najveći val iseljavanja je bio u periodu između 1960 i 1980. godine.
