Ilina. Vrućina. Procesija i misa. Dernek i pečenje. Zabava i šport. Sve navedeno privuklo je mnoštvo studenačana razasutih diljem svijeta na Ilinu u Studence.
Cijeli dan se moglo vidjeti puno naših prijatelja i susjeda iz Amerike i Kanade, iz Europe i Australije, iz Splita, Zagreba, Rijeke, Osijeka i Vukovara.I neka. Tako i treba.
Došli su se pokloniti svome zaštitniku, svome svetome Iliji s čijom molitvom i zaštitom su se nekada davno uputili iz ovoga mjesta. Došli su sudjelovati u procesiji kroz mjesto koje je bilo posebno uređeno i državnim zastavama izvješeno pokazujući i time svečanost ovoga događaja.
Sveta misa je za sve nas duhovna hrana koja je uz petnaestak koncelebranata predvodio prof. fra Jozo Grbavac ravnatelj Franjevačke gimnazije u Sinju. Iz prve Knjige o Kraljevima koju je pročitao prof. Ljudevit Cikojević , Poslanice svetoga Petra apostola koju je čitao fra Eduard Sokol i Matejeva Evanđelja prigodno pročitanog od fra Zorana Kutleše, fra Jozo Grbavac je propovijedi rekao:“ Ova čitanja iz prošlosti, gotovo devet stoljeća prije Krista aktualna su i danas. I danas živimo kao da Boga nema, klanjajući se kumirima poput boga Bala. Ondje gdje Boga nema čovjek postaje idolopoklonik stvarima i osobama. Čovjek postaje slijep za dimenziju vječnosti. Strelovitim utjecajima medija,političkih stranaka, horoskopa, realitiy programa, čovjeku je jedino izvjesna smrt. Kada Bog nestane prostor se napuni idolima.
Čovjek počinje vjerovati u svašta bagatelizirajući vrijednosti poput: pravde, poštenja, braka, obitelji i domovine. Božanstvo ili Bog je sve ono zašto čovjek vješa svoje srce.Zbog osobnih ili društvenih slabosti, u krizi savjesti, života, nezaposlenost mnogi naivni kršćani svoju utjehu traže u sektama, new age i spiritizmu. Sotona je mnoge zavela. U Hrvatskoj ima preko stotinu sekti. Zato se zapitajmo. Gdje će to djeca naučiti moliti ako se u obitelji ne moli? Gdje će to oni dobro raditi i cijeniti ako ga u obitelji ne vide? Zato je sveti Ilija i danas suvremeni svetac. Moram ose vratiti kršćanskim i evanđeoskim vrednotama koje su opstale kroz našu povijest.
Sveti Ilija je mnogo štovan, a malo poznat. Treba nam sjajiti kao svijetlo i nadahnuće. On je nadrastao svoje vrijeme. Zahvalni Bogu za sve, a posebno za očeve i majke molimo ga da nas čuva i da umijemo darivati milost na milost.“
Nakon mise, mnoštvo je svijeta prekrilo studenačko groblje. Sa svojim pokojnima na blagdan svetoga Ilije biti je poveznica u našoj sredini. Za neke je to provincijalizam.
Možda i je, ali je ta provincijalnost simbol ljudskog života i originalnosti. Dernek u večernjim satima je prigoda popričati „nakon dugo vremena“, otići u gostionicu, zapjevati Gangu. Kao nekad, kao zauvijek.
Dernek je bio odlično posjećen. Za svakoga se moglo pronaći ponešto originalno i pamtljivo. Sveti ilija nas okuplja i čuva.
Od pratitelja naših web stranica dobivamo elektroničkom poštom čestitke za blagdan svetoga ilije.
Ovim putem svima od srca hvala. I vi ste u našim mislima i molitvama. Neka nas prati njegov zagovor za sve naše molitve i ponovne susrete.
