Križni put (latinski: via dolorosa, via crucis) vrlo je stara kršćanska pobožnost. Nastala je i razvila se u Jeruzalemu, dakle na izvornim mjestima gdje je Isus Krist prolazio od Pilatovog dvorišta do brda Kalvarije i naposljetku do Kristovog groba. Vjeruje se da je Blažena Djevica Marija dnevno posjećivala ta mjesta i na taj način ona bi bila osoba koja je utemeljila ovu pobožnost. Nakon Milanskog edikta iz 313. godine i ozakonjenja kršćanstva kao religije u Rimskom Carstvu, važnija mjesta na Križnom putu u Jeruzalemu su obilježena nekakvim spomenicima. Čak je i sveti Jeronim, svetac vrlo važan za hrvatski narod (po njemu se zove Papinski hrvatski zavod u Rimu, a uz svetoga Jeronima se veže izjava: „Oprosti mi, Bože, jer sam Dalmatinac.“) jedan od onih koji su vodili hodočasnike po tim mjestima i svjedočio vjeru u Krista.
Vremenom se pobožnost Križnog puta razvijala i širila, a u Europi su za to osobito zaslužni sveti Franjo i franjevci. Križni put izvodio se na narodnom jeziku tako da je bio razumljiv cjelokupnom pučanstvu za razliku od euharistijske liturgije koja je najčešće bila izvođena na latinskom jeziku. Vjerojatno je i to jedan od glavnih razloga iznimne popularnosti ove pobožnosti.
Danas se Kružni put sastoji od četrnaest postaja, predstavljenih ili slikom ili skulpturom, koje se nalaze kako u crkvi tako i na otvorenom. Međutim, broj postaja se mijenjao tijekom povijesti od sedam do trideset. Tek se u 17. stoljeću ustalio broj od četrnaest postaja. Kao što je već spomenuto, razne su izvedbe Križnog puta i nalazi se na raznim mjestima. Nedavno je predstavljen jedinstven Križni put u Posedarju u zaleđu Zadra. Niz umjetnika u kamenu su uklesali prikaze postaja Križnog puta koji je dug 2,5 kilometara. Među poznatijim izvedbama Križnog puta je onaj kojega predvodi papa u rimskom Koloseju na Veliki petak.
Ali, i u Studencima se pobožnost Križnog puta duboko ukorijenila. Svake korizme, tjedno dva puta (u petak popodne u 16:30h i u nedjelju ujutro u 10h prije svete mise) studenački vjernici prate Kristov put od njegove osude, pa do groba i razmatraju značenje svake pojedine postaje. A na Veliki petak Križni put kreće od kapelice svetoga Roka i završava u crkvi svetoga Ilije, nakon čega slijede obredi Velikoga petka, a između postaja pjeva se Gospin plač. Zasigurno je to najupečatljiviji dan u crkvenoj godini kojeg će vam svaki vjernik moći do u detalja opisati.
