Kroz proteklih desetak dana se mnogo razgovara o Q groznici u našem mjestu a vijest o mogućoj prisutnosti bolesti su prenijeli neki lokalni i regionalni mediji.
Bez obzira na to, hoće li biti potvrđena oboljenja u nekoliko naših sumještana ili ne, vrijedi i putem naše stranice dati točne i precizne informacije o samoj bolesti i onome što kao mještani možemo učiniti.
Prije svega, nema razloga za zabrinutost jer je Q-groznica jedna od najčešćih zoonoza (bolesti koje se prenose sa životinja na ljude) i izuzetno rijetko ostavlja ozbiljne posljedice na zdravlje ljudi. S obzirom da je naš kraj područje u kojem je Q-groznica endemska bolest, nije neobično da se ponekad pojavi i kod ljudi.
Što uzrokuje Q-groznicu?
Q-groznicu uzrokuje bakterija, Coxiella burnetii koja se razmnožava unutar stanica zaraženog domaćina (životinje i ljudi).
Gdje se sve nalazi uzročnik?
Uzročnik boravi u svojim prirodnim domaćinima, životinjama i krpeljima. U nepovoljnim vanjskim uvjetima C. burnetii preživljava u obliku endospora i vrlo je otporna na utjecaje vanjske sredine pa dugo ostaje infekciozna (preživljava u vuni na temperaturi od 15 do 20 °C do 10 mj., više od mjeseca u svježe smrznutom mesu i više od 40 mj. u vrhnju držanom na sobnoj temperaturi).
Je li to nepoznata i nova bolest?
Uzročnik i njegova priroda su prepoznati i opisani prije 80-ak godina. O njoj se jako mnogo zna i bilo je mnogo zabilježenih infekcija ljudi na svim nastanjenim kontinentima.
Koji su izvori infekcije?
Izvori infekcije su mnoge divlje i domaće životinje, njihovo sirovo ili nedovoljno termički neobrađeno meso, njihove izlučevine (mlijeko i svi nepasterizirani mliječni proizvodi) i izlučevinama kontaminirani okoliš (slama, staje,napoji itd.) i predmeti. Izvor zaraze može biti i zrak (aerosol).
Od domaćih životinja najčešći izvori su
ovce i krave, a u novije vrijeme i koze.
Ptice, ribe, mačka, krpelji, tobolčari, golubovi, patke, guske, kunići, puh, konj, svinja također mogu biti izvori zaraze. Kod nas su ovce i koze najčešći izvor infekcije za ljude.
Kako se bolest širi?
Među životinjama se bolest širi preko ektoparazita (krpelji), ali i infektivnim aerosolom. U prirodi se C. burnetii održava životnim ciklusom životinja domaćin – krpelj i razmnožavanjem unutar generacije krpelja, koji su glavni izvor zaraze za domaće i divlje životinje. Iako krpelji mogu prenositi bolest osim s jedne na drugu životinju i na ljude, glavni put prijenosa sa životinja na ljude je udisanje aerosola.
U posteljici, plodnim ovojima i plodnoj vodi, u vrijeme janjenja, jarenja i telenja i okota drugih životinja izbacuju se velike količine mikroorganizama u vanjsku sredinu, a isparavanjem i sušenjem stvara se infektivni aerosol pa se tim putem, ne samo na kraćoj nego i na većoj udaljenosti, bolest može širiti.
Je li moguć prijenos s čovjeka na čovjeka?
Prijenos s čovjeka na čovjeka nije moguć, a osobe koje su preboljele bolest stječu dugogodišnju imunost.
Kad se pojavljuje bolest?
Najviše oboljelih je u proljeće, u razdoblju nakon janjenja, iako je zabilježeno oboljenje i u drugim dijelovima godine. Bolest se može i neizravno širiti vjetrom na veće udaljenosti osobito u krajevima koji obiluju čestim i jakim vjetrom (Dalmacija) a i nomadski način ispaše pogoduje širenju uzročnika.
Kako nastaje bolest i koji su simptomi Q-groznice?
U životinja infekcija najčešće ima asimptomatski oblik (bez vidljivih simptoma), a kod bređih životinja može rezultirati pobačajem ili porodom mrtvog ploda.
Kod ljudi udisanjem inficiranog aerosola mikroorganizmi dospiju u pluća, a poslije u krv. Rezultat infekcije je pojava različitih simptoma i znakova (2-3 tjedna od ulaska uzročnika) ali i različitih kliničkih oblika akutne i kronične Q-groznice, što, očito, ovisi o inhaliranoj dozi i soju mikroorganizma te individualnoj snazi imuniteta.
Najčešći od spomenutih sindroma je akutna bolest praćena povišenom temperaturom, bez upale pluća i drugih težih simptoma, u trajanju 2 dana – 2 tjedna. Konačni ishod je dobar, a kako bolest često i nije prepoznata, antibiotska terapija izostane.
Upala pluća prezentira se kao atipična pneumonija. Dominiraju simptomi visoke temperature, jake, uglavnom čeone, glavobolje, u trajanju od desetak dana i suhi nadražajni kašalj, koji se najčešće pojavljuje nakon 5-7 dana. Česta pojava je bol u mišićima i u zglobovima, umor i mučnina. Većina bolesnika hospitalizira se pet dana nakon početka bolesti. Slika bolesti je slična bolesti gripe pa se često dogodi da neki ljudi (ako nema dodatnih komplikacija) prebole ovu bolest bez odlaska liječniku.
Upala pluća uzrokovana C. burnetii rijetko završava smrtnim ishodom, ali druge pridružene bolesti mogu pogoršati izglede za ozdravljenjem. Isto vrijedi i za osobe s kroničnom bolesti.
Kako se bolest liječi?
Bolest se liječi simptomatskim lijekovima i antibioticima.
Kako spriječiti nastanak i širenje bolesti?
Najveću odgovornost u sprječavanju i širenju bolesti imaju vlasnici životinja i osobe koje skrbe oko životinja čija je odgovornost provedba svih uobičajenih higijensko-sanitarnih mjera, osobito u vrijeme poroda životinja i odlaganja potencijalno infektivnog organskog materijala. Nadzor nad bolesti provode ovlaštene veterinarske organizacije koje prema godišnjoj naredbi nadležnog ministarstva provode uzorkovanje krvi goveda, ovaca i koza. 
Vlasnici ovih vrsta životinja dužni su nadležnom veterinaru prijaviti svaki pobačaj koji se dogodio kod životinje kao dio preventivnih mjera širenja ove bolesti.
Kako je to uobičajeno i kod nekih drugih zaraznih bolesti, važno je provoditi redovitu osobnu higijenu i ne dolaziti u kontakt s potencijalno inficiranim žvotinjama ili kontaminiranim okolišem i predmetima.
