SVETKOVINA TIJELOVA

SVETKOVINA TIJELOVA

U četvrtak 15. lipnja u crkvi sv. Ilije proslavljena je svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Svetu misu predslavio je župnik fra Zoran Jonjić u zajedništvu s don Jakovom Cikojevićem. Nakon svete mise, unatoč kiši, održana je procesija Franjevačkim trgom. Tijelovo kao posebni blagdan posvećen svečanom čašćenju Presvetog oltarskog sakramenta nastaje u 13. stoljeću, a na cijelo se zapadno kršćanstvo proširuje tek u 14. stoljeću. Duguje se viziji augustinske redovnice sv. Julijane iz samostana kod Liegea u današnjoj Belgiji. Ona je imala viđenje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se trebao častiti Presveti oltarski sakrament. Na njezinu je molbu mjesni biskup Robert de Thorote za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao blagdan euharistije. S. Julijana je našla sljedbenike koji su žarko promicali ideju toga blagdana i željeli ga proširiti na cijelu Crkvu. U tome su i uspjeli. Papa Urban IV. godine 1264. objavljuje bulu kojom blagdan euharistije želi proširiti na cijelu Crkvu. No, brza smrt spriječila ga je da to doista i učini. Tek u 14. stoljeću, 1317. godine, nakon objavljivanja bule pape Urbana IV – naslov joj je “Transiturus de hoc mundo – Odlazeći s ovoga svijeta” – papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Zapadnu Crkvu. Teološki razlozi uspostave toga blagdana zapravo su mnogo dublji i znakovitiji. Početkom II. tisućljeća počela je opadati učestalost pričešćivanja. Umjesto toga, kao svojevrsni nadomjestak pričešćivanju, pojavili su se različiti oblici euharistijskih pobožnosti izvan mise. Posebnu je važnost u to doba dobivalo pokazivanje svete hostije. Podizanje je postalo jedan od ključnih dijelova euharistijskog slavlja. Najvažnije je bilo vidjeti podignutu hostiju. Još možda važniji teološki razlog je poznato osporavanje stvarne Kristove prisutnosti u posvećenim prilikama kruha i vina od strane Berengarija iz Toursa. Upravo kao reakciju na to osporavanje široka je vjernička javnost zahtijevala i zdušno prihvatila jedan takav blagdan kojim se svečano ispovijedala i potvrđivala vjera u stvarnu i djelotvornu Kristovu prisutnost u posvećenim euharistijskim prilikama.

19095573_1887523484843892_4264419832220064801_o 19095636_1887523774843863_4784722656935894759_o 19142898_1887524554843785_1694187993251671780_o 19143089_1887524078177166_2834030125676207551_o 19143221_1887524184843822_7923078026615389886_o 19143760_1887523404843900_1827178565525579977_o 19143918_1887523971510510_3026711325975117408_o 19223004_1887523984843842_1980930820018180847_o 19223055_1887524234843817_4459088634442706296_o